U ponedjeljak, 16. travnja dvorana hotela Park u Splitu bila je mala za sve posjetitelje koji su došli na otvorenje Hrvatskog aktivističkog festivala VIDIK festa, očekujući znatiželjno susret s uglednim hrvatskim novinarskim dvojcem Višnjom Starešinom i Tihomirom Dujmovićem kao i odabranom temom večeri „Uloga medija u izgradnji društva“. Ovaj, već šesti po redu Hrvatski aktivistički festival organizira i vodi Hrvatska udruga Benedikt.

Predsjednik HUB-a dr. Vide Popović pozdravio je sve prisutne u dvorani, zahvalio im na dolasku i iskazanom interesu i naglasio važnost i ulogu VIDIK festa u izgradnji kvalitetnijih odnosa u društvu. Aktualne i zanimljive teme i meritorni predavači ovog šestodnevnog kulturnog događaja privlače sve veću pažnju naših sugrađana, jer osim što  ukazuju na goruće nacionalne ili lokalne probleme nude smjernice i mogućnost njihovih rješenja. „Cilj različitih sadržaja koji promoviraju kulturni aktivizam i novih inicijativa je težiti pluralizmu, zdravoj demokraciji, ali i društvenoj odgovornosti u izgradnji boljeg društva na našu sreću i još veći ponos“, zaključio je Vide Popović.

Članica Upravnog vijeća HUB-a, programska voditeljica VIDIK festa i moderatorica večeri večeri Silvana Dragun uvodno je predstavila cjeloviti pogram ovogodišnjeg VIDIK festa naglasivši važnost pojedinih tema i predavača. ''Umjesto da mediji budu korektiv u demokratskom društvu, oni generiraju krizu i provode manipulacije, a istraživačko novinarstvo se često puta pretvara u isljedničko'' – naglasila je i upitala goste kako ocjenjuju stanje u medijima posljednjih godina. „Od 1990. godine nije bilo ovako loše razine medijskog informiranja“, odgovorio je Dujmović. Kako bismo bolje shvatili medijsku sliku Hrvatske pružio nam je poražavajuće statističke podatke o sječi novinara od 8. svibnja 1945. do 1990. Jasno i argumentirano je objasnio zastrašujući podatak o pet stotina novinara koji su, na različite načine, stradali u komunizmu. Neki su ubijeni, neki su dobili doživotnu zabranu rada u novinarstvu, brojni novinari su nastavili svoj život u iseljeništvu, a mnogi su promijenili zanimanje pod pristiskom. Dakle, ovakve sudbinu u novinarstvu bile su presudne za njegov razvoj i djelovanje u vremenu nakon 1990. godine.  

Na postavljeno pitanje o slobodnom novinarstvu, Starešina je iskazala žaljenje zbog kontinuirano prisutne cenzuru u novinarstvu i dodala: „Na snazi je i dalje neugasli stari konstrukt agitpropa, a centar kontrole se vratio u zonu struktura i sve kontrolira. Profesionalno, slobodno istraživačko novinarstvo je potpuno zanemareno već  punih 30 godina“, s tugom je zaključila.

Da je potrebno mijenjati izborni sustav suglasan je Dujmović. Jedino se tako mogu promijeniti odnosi na ljevici i desnici. Naglasio je potrebu većeg broja preferencijalnih glasova, uvođenjem dopisnog glasovanja i biranjem kandidata na listama po ključu „odozdo prema gore“.

Na pitanje o medijskim spinovima u novinarstvu, naša ugledna publicistkinja, analitičarka i scenaristkinja jasno je konstatirala da su spinovi „ubili“ novinarstvo kao kompetentno informiranje i pretvorili ga u grotesku. Profesionalna razina novinarstva izgubila je rat s politikom, koja iz pozadine budno sve kontrolira. Loša politika potpuno je zanemarila odgojiti novinare koji će biti objektivni glasnogovornici svoje zemlje, promotori baštinskih i svih drugih vrijednosti koje naša Hrvatska nudi.

U medijskom prostoru primjećuje se naglašeni govor mržnje (izražen na društvenim mrežama) i etiketiranje u javnom diskursu, što ukazuje na nedostatak profesionalnih standarda, nepoštivanje ili nepoznavanje etičkih kriterija. Vode se stručne rasprave o doradi zakona o elektroničkim medijima. Naši gosti smatraju da bi govor mržnje trebao rješavati kroz postojeći pravni okvir i Kazneni zakon.

„Javni mediji, od kojih se sukladno njihovom imenu očekuje neovisnost i služenje društvu i narodu podvrgnuti su političkoj volji što je vidljivo u slučaju HRT-a, koja odražava stanje u državi. Etička odgovornost medija je važan čimbenik u stvaranju zdravog društva promicanjem kulture dijaloga istinom te moralnih i ljudskih vrijednosti“, zaključili su naši cijenjeni novinari. Radoznala publika željna istine uputila im je  brojna pitanja, a naš iskusni novinarski dvojac je  profesionalno i bez zadrške na njih odgovarao.

Hrvatska udruga Benedikt/Margita Vučetić